Stari_most

Stari Most

Mostarski Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelija Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen blizu sniženog polukruga. Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teÅ¡ko zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mjenja tokom dana zavisno od sunca.
Stari Most Most je bio izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od povijesnih događaja i potrebe za zaÅ¡titu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan ni za jedan specifičan stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu.
	Historija Prije izgradnje Starog mosta taj dio Neretve je već bio spojen mostom. Ovaj most, i sam Mostar, se prvi put spominje u pismu jednog Dubrovčanina vijeću svog grada u kojem piÅ¡e da je Vladislav Hercegović, sin Hercega Stjepana, odmetnuo od oca i da mu je zauzeo Blagaj i dvije kule i most na Neretvi (et do castelli al ponte Neretua). Turci su osvojili ovo područje 1466. godine, i gradić pored mosta je postao sve veći i značajniji baÅ¡ zbog njega.

Ne zna se tačno kad je bio izgrađen ovaj prvi most ali zna se da je služio sve do vladavine Mehmeda II Osvajača u petnaestom vijeku kad je bio izgrađen novi. Ipak, ovaj novi je također bio loÅ¡eg kvaliteta. Catib Celebi, osmanski zemljopisac iz 17. vijeka je napisao da je most drveni, istroÅ¡en, na lancima, da se prilikom prelaza trese i da je premirao od straha prelazeći ga. Zato nije iznenađujuće da su građani Mostara zamolili Sultana Sulejmana veličanstvenog da izgradi novi kameni most. Projekat mosta je bio dat Mimaru Hajrudinu, istanbulskom arhitekti i učeniku čuvenog Mimara Sinana. Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego Å¡to su podizane skele, iz straha Sulejmana veličanstvenog, koji je prijetio da bi Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. Međutim, nema ni podatka da je Hajrudin ikad vidio svoj most. Umjesto Hajrudina, izvodač gradnje mosta je bio lokalan čovjek Mehmed Karađoz.
Radovi su započeti 24. oktobra 1557. godine. Za gradnju je bilo potrebno 456 blokova kamenja i 300.000 akči (tadaÅ¡nji novac Osmanskog carstva). Kamen je bio čuveni tenelija kamen, vejrovatno dobiven iz kamenoloma smjeÅ¡ten otprilike pet kilometara južno od grada. Radnici su uglavnom bili iz okoline Dubrovnika i iz kadiluka Popovo, koji su bili poznati tesari i kamenoresci. Rad je bio zavrÅ¡en devet godina kasnije 1566. godine. Treba se napomenuti da je Mostar ime grada zbog čuvara lokalnog mosta, Mostara. Sam most je u historiji bio zvan "Novi", "Sultana Sulejmana", "Veliki" i "Stari".

Pretrazivac Smjestaja