Cestovni saobraćaj u BiH
Cestovni transport ima veoma veliki značaj u privrednom sistemu BiH. Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se cestovnim transportnim sredstvima. Cestovni transport u BiH je gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljuci tome, sa glediÅ¡ta korisnika usluga, doÅ¡lo je do poboljÅ¡anja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domacem tako i u medunarodnom prijevozu. Prostorna distribucija transportnih kapaciteta u cestovnom transportu je zadovoljavajuca buduci da gotovo u svakom vecem mjestu u BiH postoje preduzeca koja nude usluge u prijevozu robe, putnika ili specijalne prijevoze u domacem i medunarodnom cestovnom prometu. Cestovni prijevoznici iz BiH prisutni na tržiÅ¡tu transportnih usluga Evrope pružajuci transportne usluge veoma solidnog kvaliteta, na zadovoljstvo mnogobrojnih korisnika njihovih usluga. Očekuje se da konkurentna sposobnost BH cestovnih prijevoznika značajno poraste kada BiH pristupi sistemu TIR karneta. Medutim, vec sada, i pored značajnog hendikepa BH prijevoznika u pogledu nedostatka transportnih dozvola i rigoroznog viznog režima prema gradanima BiH, cijene, vrste i kvalitet transportnih usluga koje nude BH cestovni prijevoznici odgovaraju ili su blizu standarda transportnih usluga u zemljama EU.
Cestovna infrastruktura
BiH raspolaže sa oko 22,5 hiljade km kategoriziranih cesta.
Cestovna infrastruktura i objekti, koji su u ratu pretrpjeli velika oÅ¡tecenja uglavnom su opravljeni čime je omogucen relativno brz i siguran saobracaj kako unutar BiH tako prema susjednim zemljama. BiH čini velike napore da postane dio evropskog i svjetskog privrednog i transportnog sistema. Jedan od načina da se to postigne je uključivanje u panevropske transportne integracije. Prvi korak na tom putu ostvaren je verificiranjem koridora V-c kroz BiH, koji ce je u smjeru sjever-jug povezati sa Hrvatskom i Madarskom odnosno Centralnom Evropom. Izgradnja auto cesta u BiH je joÅ¡ uvijek u začetku ali se čine značajni napori da se taj proces ubrza. Nedavno je zapadno od Sarajeva izgradena jedna dionica od 4,5 km, dok je druga upravo započeta na magistralnom pravcu Sarajevo-Zenica (dijelu koridora V-c).
Za modernizaciju i dogradnju cestovne mreže u BiH postoji velika potreba i interes. Medutim potrebna su i velika sredstva. Na iznalaženju potencijanih partnera za finansiranje izgradnje auto cesta BiH ulaže velike napore i to ce ubuduce biti jedan od strateÅ¡kih zadataka svih privrednih,političkih i druÅ¡tvenih struktura. Održavanje i gradnja cestovne infrastruture je u nadležnosti entiteta BiH. Za koordinaciju aktivnosti na održavanju i gradnji cestovne infrastrukture na razini BiH osnovana je BH Javna korporacija za ceste.
Važan dio cestovne infrastrukture predstavljaju granični prijelazi izmedu BiH i njezinih susjeda Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. BiH ima viÅ¡e od 400 cestovnih graničnih prijelaza Å¡to je do njihove kategorizacije, opremanja i stavljanja pod kontrolu državnih tijela uvjetovalo značajne probleme. No situacija se na tom planu rapidno popravlja. Najveci dio prijelaza se sada kontrolira i ureduju procedure oko carinskih i poreskih kontrola robe i putnika u transportu i tranzitu sa susjednim zemljama, odredeni su koridori za transport i tranzit nafte i naftnih derivata i sl.
Najznačajnji cestovni pravci kroz BiH su:
-Hrvatska-(Bos.Šamac/Brod/Županja/Orašje)-Doboj/Tuzla-Zenica-Sarajevo-
Mostar-Ploče (R Hrvatska).
-R Hrvatska- Bihac-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Bijeljina-Bos.Rača/Zvornik.
-Banja Luka-Jajce-Travnik-Zenica-Sarajevo-Goražde-ViÅ¡egrad-(Srbija).
|
